Zorica Atić, direktorka Centra za kulturu Grocka učestvovala je na XIII Kongresu istoričara medicine

Inicijativom i zalaganjem Centra za kulturu i Gradske opštine Grocka, dragoceni legat je od 2018. godine, ponovo dostupan javnosti nakon pauze od dve decenije. Izložen je u ljupkoj namenskoj galeriji u Gročanskoj čaršiji.
Početna » Zorica Atić, direktorka Centra za kulturu Grocka učestvovala je na XIII Kongresu istoričara medicine

Na XIII Kongresu istoričara medicine održanom u Domu srpskog lekarskog društva predstavljen je Legat dr Aleksandra Kostića u Grockoj:

  • Na poziv Srpskog lekarskog društva, sekcije istoričara medicine, Zorica Atić, direktorka Centra za kulturu Grocka – ustanove kulture opštine Grocka, uzela je učešće u radu XIII Kongresa istoričara medicine sa temom „800 godina srpske medicine”, gde je 16. novembra u Domu srpskog lekarskog društva, izlagala rad „KABINET RETKOSTI PROFESORA DR ALEKSANDRA KOSTIĆA U GROCKOJ” – i predstavila Legat čuvenog naučnika, koji baštini lepa varoš kraj Dunava.

Profesor dr Aleksandar Đ. Kostić (1893–1983) bio je svestrana ličnost čije je delovanje ostavilo dubokog traga u oblasti medicinskih nauka, ali i u kulturi XX veka. Jedan je od prvih profesora i dekan (1936-1939) Medicinskog fakulteta u Beogradu – osnivač je Instituta za histologiju i embriologiju, koji po njemu nosi ime, a potom i Veterinarskog fakulteta (1936), kao i farmaceutskog odseka Medicinskog fakulteta (1938). Na Medicinskom fakultetu, gde je tri puta za redom biran za dekana, osnovao je i Terminološki seminar i Foto-laboratoriju. Uz bogat naučni i pedagoški rad, autor je brojnih udžbenika i knjiga („Osnovi normalne histologije”, „Osnovi histološke tehnike”, „Medicinski rečnik”, „Medicinska enciklopedija”, „Osnovi medicinske seksologije”, „Moj lekar” i dr.).

Pored prirodnih nauka, profesor Kostić je imao i druga interesovanja. U Dubočaju u Grockoj je prilikom gradnje kuće 1932. godine otkrio arheološko nalazište, danas zaštićeni arheološki lokalitet, i za naredne generacije prikupio i sačuvao bogat arheološki i paleontološki materijal. Od gimnazijskih dana se zanimao za književnost, muziku, fotografiju… Pisao je priče, interesovao se i za evoluciju, i uz sve navedeno, izradio je veliki broj naučnih i dokumentarnih fotografija koje su svedočanstvo vremena.

Svoj legat je 1978. godine poklonio Gradskoj opštini Grocka, koji je potom izložen u Rančićevoj kući pod tematskim nazivom Zavičajni muzej Grocke (1982-2001). Njegov sin, poznati srpski kompozitor, pisac i zaljubljenik u kulinarstvo Vojislav Voki Kostić, zaostavštinu je dopunio očevim ličnim predmetima.

Već 90-tih godina 20. veka, oronula Rančićeva kuća bila je van upotrebe i pod ključem, da bi 2001. godine i Legat bio iz nje trajno povučen. Rančićeva kuća je inicijativom Vokija Kostića sanirana 2002/2003. godine, ali legat u nju nije vraćen. Godine 2008. kuća je data na korišćenje ustanovi Centar za kulturu Grocka, čije sedište postaje i zvanično 2016. godine.

Inicijativom i zalaganjem Centra za kulturu i Gradske opštine Grocka, dragoceni legat je od 2018. godine, ponovo dostupan javnosti nakon pauze od dve decenije. Izložen je u ljupkoj namenskoj galeriji u Gročanskoj čaršiji, koja je formirana u okviru rekonstrukcije zaštićene ambijentalne celine – obnovom i adaptacijom biblioteke „Ilija Garašanin” u Grockoj (Ul. Bulevar oslobođenja).

Stalna postavka je formirana u saradnji sa Muzejom grada Beograda, kao nadležnom ustanovom zaštite, i Centrom za urbani razvoj.

Izvor teksta: Centar za kulturu Grocka